jerko.kramaric@gmail.com2024-01-29T19:14:20+01:00
Ova kategorija sadrži prosječno jaka do jaka, gorka do slatka moderna britanska i irska stout piva koja su potekla iz Engleske iako ih se danas uglavnom povezuje s Irskom. U ovom slučaju , ''britansko'' se odnosi na šire britansko otočje, a ne na Veliku Britaniju.
16A. Slatki Stout | Sweet Stout
Ukupan dojam: Vrlo tamni, slatki, blago prženi ale punog tijela čiji okus može asocirati na kavu s vrhnjem ili zaslađeni espresso.
Aroma: Blaga aroma prženog žita koja ponekad ima kavaste i/ili čokoladne note. Često ostavlja dojam kremaste slatkoće. Voćne arome mogu biti slabe do umjereno snažne. Diacetil je slab ili ga uopće nema. Aroma hmelja cvjetnih i zemljastih nota je slaba ili je nema.
Izgled: Od vrlo tamne smeđe do crne boje. Može biti neprozirno (ako nije, treba biti bistro). Kremasta preplanula do smeđa pjena.
Okus: Okusom dominira dojam tamnog prženog žita i slada uz okuse kave i/ili čokolade. Hmeljna gorčina je umjerena. Srednje izražena do snažna slatkoća osigurava protutežu prženom karakteru i hmeljnoj gorčini te traje do završnog okusa. Slabi do umjereni voćni esteri. Diacetil je slab ili ga uopće nema. Balans između tamnog žita/slada i slatkoće može varirati od prilično slatkog do umjereno suhog i donekle prženog.
Punoća: Srednje punog do punog tijela i kremaste teksture. Slabo do umjereno karbonizirano. Jaka zaostala slatkoća od nefermentabilnih šećera pojačava dojam punoće.
Komentari: Početna gustoća je niža u Engleskoj, dok je izvoznim i američkim verzijama veća. Postoji više varijacija, a varijable koje najviše podlažu različitoj interpretaciji su intenzitet zaostale slatkoće i prženog karaktera te njihov međusobni balans. Pojedine engleske verzije su vrlo slatke (niskog su stupnja prevrelosti) te imaju vrlo mali postotak alkohola (Tennent's Sweetheart Stout ima samo 2%), ali kao takve odskaču u usporedbi s ostalim primjerima. Ovaj vodič uglavnom opisuje balansiranije izvozne verzije s većom početnom gustoćom umjesto vrlo slatkih verzija s malim postotkom alkohola koje mnogi smatraju prilično nepitkima.
Povijest: Ovo je engleski stil stouta koji se razvio početkom 20. stoljeća. Povijesno je poznat kao ''mliječni'' ili ''kremasti'' stout, međutim engleski zakon više ne dopušta ove nazive (iako su prihvatljivi u drugim zemljama). Naziv ''mliječni'' proizišao je od korištenja laktoze ili mliječnog šećera kao zaslađivača. U početku je oglašavan kao tonik za invalide i dojilje.
Karakteristični sastojci: Kod većine slatkih stoutova slatkoća dolazi od slabije gorčine naspram većine ostalih stoutova te većeg postotka nefermentabilnih dekstrina. Često se dodaje laktoza, kao nefermentabilni šećer, kako bi nastala dodatna zaostala slatkoća. Bazu čini svijetli slad uz koji se može koristiti prženi ječam, crni slad, čokoladni slad, kristalni slad te dodaci poput kukuruza ili pivarskih šećera.
Usporedba stila: Puno je slađi i nije toliko gorak kao ostali stoutovi (izuzev jačeg tropskog stouta). Prženi karakter mu je blag i nije toliko zagoren kao kod ostalih stoutova. Po balansu je donekle sličan zobenom stoutu, iako je slađi od njega.
Bitna statistika:
OG: 1.044 – 1.060
IBU: 20 – 40
FG: 1.012 – 1.024
SRM: 30 – 40
ABV: 4.0 – 6.0%
Komercijalni primjeri: Bristol Beer Factory Milk Stout, Left Hand Milk Stout, Lancaster Milk Stout, Mackeson's XXX Stout, Marston's Oyster Stout, Samuel Adams Cream Stout
16B. Zobeni Stout | Oatmeal Stout
Ukupan dojam: Vrlo tamni, prženi, sladni ale punog tijela kojeg nadopunjuje okus zobi. Slatkoća, balans i dojam koji zob ostavlja mogu znatno varirati.
Aroma: Blage arome prženog žita koje načelno imaju kavasti karakter. Blaga sladna slatkoća može podsjetiti na kavu s vrhnjem. Voćne arome trebaju biti slabe do srednje snažne. Diacetil je srednje slab ili ga uopće nema. Aroma zemljastog ili cvjetnog hmelja je srednje slaba ili je nema. Moguća je i blaga aroma zobi koja može podsjetiti na žito i orašasto voće.
Izgled: Srednje smeđe do crne boje. Gusta, kremasta, dugotrajna preplanula do smeđa pjena. Može biti neprozirno (ako nije, treba biti bistro).
Okus: Slično je aromi s rasponom okusa od blage pržene kave do okusa kave s vrhnjem te slabim do umjereno snažnim voćnim okusom. Zob i tamno, prženo žito dovode do određene kompleksnosti okusa, pa tako zob može dati okuse orašastog voća, žita ili zemljaste okuse. Tamno žito u kombinaciji sa slatkoćom slada može podsjetiti na mliječnu čokoladu ili kavu s vrhnjem. Srednje izražena hmeljna gorčina s balansom na strani slada. Završni okus varira od srednje slatkog do srednje suhog. Diacetil je srednje slab ili ga uopće nema. Okus hmelja je srednje slab ili ga nema, a ako se može osjetiti obično je zemljastog ili cvjetnog profila.
Punoća: Srednje punog do punog tijela. Zob daje uglađenu, svilenkastu, ponekad gotovo uljastu, klizavu teksturu. Kremasto. Srednje do srednje jako karbonizirano.
Komentari: Po slatkoći je načelno između slatkog i irskog stouta. Postoje prilično slatke i prilično suhe verzije, kao i engleske te američke verzije (od kojih američke verzije obično sadrže više hmelja, nisu toliko slatke i nemaju toliko voćni profil). Intenzitet gorčine također varira kao i dojam koji ostavlja zob. Ako se koristi manja količina zobi, pivo može dobiti svilenkasto tijelo u određenoj mjeri i bogatiji okus, dok korištenje veće količine može dati prilično intenzivan okus gotovo uljaste punoće, suhog završetka i blage žitne trpkoće. Prilikom suđenja dozvolite razlike u interpretaciji.
Povijest: Radi se o varijanti stouta za dojilje ili invalide s kraja 19. stoljeća u čijem se sastavu nalazi zob, po čemu je sličan razvoju slatkog stouta kod kojeg se koristila laktoza. Originalna škotska verzija koristila je prilično veliku količinu zobenog slada. Kasnije je prošao kroz sumnjivu fazu u kojoj su neki engleski pivari samo ubacili šačicu zobi u svoj stout kako bi na legalan način proizveli ''zdravi'' zobeni stout i iskoristili njegov marketinški potencijal. U Engleskoj je najveću popularnost uživao između dva Svjetska rata da bi zatim ponovo oživio kao izvozni proizvod u eri craft piva što je pomoglo prihvaćanju zobenog stouta kao popularnog, modernog američkog stila craft piva koji koristi primjetljivu (a ne samo simboličnu) količinu zobi.
Karakteristični sastojci: Svijetli, karamelni i tamni prženi slad (često čokoladni) i žito. Zobena kaša ili zobeni slad (5-20% ili više) koriste se radi dodatne punoće tijela i kompleksnosti okusa. Hmelj se koristi primarno za gorčinu. Mogu se koristiti i pivarski šećeri ili sirupi. Engleski ale kvasac.
Usporedba stila: Većina ih djeluje poput križanca između irskog extra stouta i slatkog stouta s dodatkom zobi. Postoji nekoliko varijacija od kojih su slađe verzije više nalik slatkom stoutu s dodatkom zobi umjesto laktoze, dok su suše verzije više nalik irskom extra stoutu kojeg karakterizira izraženiji profil orašastog voća i bogatiji okusi. Obje verzije obično naglašavaju tijelo i punoću.
Bitna statistika:
OG: 1.045 – 1.065
IBU: 25 – 40
FG: 1.010 – 1.018
SRM: 22 – 40
ABV: 4.2 – 5.9%
Komercijalni primjeri: Anderson Valley Barney Flats Oatmeal Stout, Broughton Scottish Oatmeal Stout, Figueroa Mountain Stagecoach Stout, St-Ambroise Oatmeal Stout, Samuel Smith Oatmeal Stout, Young's Oatmeal Stout
16C. Tropski Stout | Tropical Stout
Ukupan dojam: Vrlo tamni, slatki, voćni ale umjerene jačine s uglađenim prženim okusima lišenim grube zagorenosti.
Aroma: Očita slatkoća umjerenog do snažnog intenziteta. Umjerene do snažne arome prženog žita koje mogu pratiti kavaste i/ili čokoladne note. Srednje izražene do snažne voćne arome. Može imati arome melase, slatkog korijena, suhog voća i/ili vina. Jače verzije mogu imati suptilnu, čistu aromu alkohola. Aroma hmelja je slaba ili je uopće nema. Diacetil je slab ili ga nema.
Izgled: Vrlo duboke smeđe do crne boje. Bistrina se obično teško razaznaje zbog tamne boje (ako nije neprozirno trebalo bi biti bistro). Velika preplanula do smeđa pjena koja dobro zadržava oblik.
Okus: Prilično je slatko s uglađenim okusima tamnog žita i suzdržanom gorčinom. Karakter prženog žita i slada može biti umjeren do snažan s uglađenim okusima kave i čokolade, ali slatki završni okus ublažava cjelokupan prženi karakter u balansu. Umjereni do snažni voćni esteri. Može imati i slatku kvalitetu koja podsjeća na tamni rum. Okus hmelja je slab ili ga uopće nema. Diacetil je srednje slab ili ga nema.
Punoća: Srednje punog do punog tijela koje često ima uglađeni, kremasti karakter. Može ostavljati dojam topline od alkohola (koja nikad ne smije biti žestoka). Umjereno do umjereno jako karbonizirano.
Komentari: Intenzitet slatkoće može jako varirati. Iznenađujuće je osvježavajuće u vrućem klimatskom podneblju.
Povijest: Izvorno se proizvodio kao stout s velikom početnom gustoćom za tropska tržišta, postao je popularan, pa su ga lokalni pivari klonirali koristeći pri tom često lokalne šećere i druge lokalne sastojke.
Karakteristični sastojci: Slično je slatkom stoutu, ali s većom početnom gustoćom. Svijetli i tamni prženi slad i žito. Hmelj se koristi uglavnom za gorčinu. Može sadržavati aditive i šećer kako bi se povećala gustoća. Obično se proizvodi pomoću lager kvasca koji fermentira na višim temperaturama.
Usporedba stila: Ima okus jačeg slatkog stouta s više voćnih estera. Slično je nekim primjerima imperijalnog stouta, ali bez snažne gorčine, snažnog/zagorenog prženog karaktera i hmelja za aromu, a ima i manje alkohola. Puno je slađi i sadrži manje hmelja od američkog stouta. Puno je slađi i nije toliko gorak kao export stout podjednake početne gustoće.
Bitna statistika:
OG: 1.056 – 1.075
IBU: 30 – 50
FG: 1.010 – 1.018
SRM: 30 – 40
ABV: 5.5 – 8.0%
Komercijalni primjeri: ABC Extra Stout, Dragon Stout, Jamaica Stout, Lion Stout, Royal Extra Stout
16D. Foreign Extra Stout
Ukupan dojam: Vrlo tamni, prilično suhi stout umjerene jačine s istaknutim prženim okusima.
Aroma: Umjerene do snažne arome prženog žita koje često prate kavaste, čokoladne i/ili lagano zagorene note. Voćne arome su slabe do srednje izražene. Može imati slatku aromu ili arome melase, slatkog korijena, suhog voća i/ili vina. Jače verzije mogu imati suptilnu, čistu aromu alkohola. Aroma zamljastog, biljnog ili cvjetnog hmelja je slaba ili je nema. Diacetil je slab ili ga nema.
Izgled: Vrlo duboke smeđe do crne boje. Bistrina se obično teško razaznaje zbog tamne boje (ako nije neprozirno trebalo bi biti bistro). Velika preplanula do smeđa pjena koja dobro zadržava oblik.
Okus: Umjeren do snažan okus prženog žita i slada kojeg prati kavasti, čokoladni ili lagano zagoreni karakter žita, ali bez reskih okusa. Umjereno suho. Slabi do srednje izraženi esteri. Srednje izražena do snažna gorčina. Okus hmelja koji može imati zemljasti, biljni ili cvjetni karakter je umjeren ili ga nema. Diacetil je srednje slab ili ga nema.
Punoća: Srednje punog do punog tijela koje često ima uglađeni, a ponekad i kremasti karakter. Može ostavljati dojam topline od alkohola (koja nikad ne smije biti žestoka). Umjereno do umjereno jako karbonizirano.
Komentari: Poznat je i pod nazivom Foreign stout, export stout ili foreign export stout. Povijesne verzije (barem one prije 1. Svjetskog rata) imale su jednaku početnu gustoću kao i extra stout za domaće tržište, ali im je postotak alkohola bio viši zbog duge sekundarne fermentacije uz pomoć Brettanomyces kvasca. Verzije za domaće tržište i verzije za izvoz razlikovale su se u količini korištenog hmelja i duljini dozrijevanja.
Povijest: Radi se o jačim stoutovima koji se danas proizvode za izvozno tržište, međutim njihova povijest seže sve do 18. i 19. stoljeća kad su ovakve verzije jačih export stoutova sadržavale više hmelja. Prema Guinnessu, njihov se Guinness Foreign Extra Stout (u originalu zvan West India Porter, a kasnije Foreign Extra Double Stout) prvi put proizveo 1801. godine s ''ekstra količinom hmelja kako bi dobio karakterističan okus te dulji rok trajanja po toplom vremenu. Proizvodi se (danas) u Africi, Aziji i na Karibima te (trenutno) čini 40% ukupne svjetske proizvodnje Guinnessa.''
Karakteristični sastojci: Svijetli i tamni prženi slad i žito, a u povijesti je mogao sadržavati i smeđi i amber slad. Hmelj se koristi uglavnom za gorčinu i tipično se koriste engleske sorte. Može sadržavati aditive i šećer kako bi se povećala gustoća.
Usporedba stila: Sličnog je balansa kao irski extra stout, ali sadrži više alkohola. Nije toliko jak ili intenzivan kao ruski imperijalni stout. Nema toliko snažnu gorčinu ni toliko puno hmelja za aromu kao američki stout. Slične je početne gustoće kao tropski stout, ali završava suše, gorči je te ima manje estera.
Bitna statistika:
OG: 1.056 – 1.075
IBU: 50 – 70
FG: 1.010 – 1.018
SRM: 30 – 40
ABV: 6.3 – 8.0%
Komercijalni primjeri: Coopers Best Extra Stout, Guinnes Foreign Extra Stout, The Kernel Export Stout, Ridgeway Foreign Extra Stout, Southwark Old Stout