Tradicionalna irska piva opisana u ovoj kategoriji su jantarna do tamna piva gornjeg vrenja umjerene do nešto snažnije jačine koja se često i naširoko pogrešno razumijevaju zbog razlika u izvoznim verzijama ili pretjeranog fokusa na specifične karakteristike piva proizvedenih u poznatim pivovarama velikog kapaciteta.
15A. Irski Crveni Ale | Irish Red Ale
Ukupan dojam: Pitko pivo za pinte koje često ima suptilne okuse. Blago je sladno u balansu, obično ima mekanu karamelnu slatkoću u početku, blagi okus žita i keksa te dodir pržene suhoće u završnom okusu. Neke verzije više naglašavaju karamelu i slatkoću, dok su kod drugih istaknutiji žitni okus i pržena suhoća.
Aroma: Slaba do umjerena aroma slada neutralnog, žitnog karaktera ili aroma slada s karakterom blage karamele i prepečenca. Može imati vrlo blagi karakter maslaca (iako to nije nužno za stil). Aroma zemljastog ili cvjetnog hmelja je slaba ili je uopće nema (obično je nema). Prilično je čistog profila.
Izgled: Srednje jantarne do srednje crvenkasto bakrene boje. Bistro. Slaba bjelkasta do preplanula pjena prosječne trajnosti.
Okus: Umjereni do vrlo slabi okus karamelnog slada i slatkoće kojeg rijetko prati blaga kvaliteta prepečenca s maslacem ili karamele. Okus je obično prilično neutralan i djeluje žitno ili može poprimiti blage note prepečenca ili keksa dok u završetku slijedi blagi okus prženog žita koji je zaslužan za karakterističnu suhoću završnog okusa. Može imati blagi zemljasti ili cvjetni okus hmelja. Srednje izražena do srednje slaba hmeljna gorčina. Srednje suh do suh završni okus. Čisto i uglađeno. Malo do nimalo estera. Balans je obično lagano na strani slada, iako upotreba vrlo male količine prženog žita može malo pojačati dojam gorčine.
Punoća: Srednje laganog do srednjeg tijela, iako primjeri s malo diacetila mogu ostaviti blago klizav dojam u ustima (što nije nužno za stil). Umjereno karbonizirano. Uglađeno. Umjerenog stupnja prevrelosti.
Komentari: Postoji nekoliko varijacija unutar stila zbog čega je vodič donekle proširen kako bi ih sve obuhvatili. Tradicionalni irski primjeri sadrže relativno malo hmelja, imaju žitni profil s blagom prženom suhoćom u završetku i načelno su prilično neutralnog karaktera. Moderni irski izvozni primjeri su više karamelni i slatki te mogu sadržavati i više estera. Američke craft verzije često su zapravo jače verzije irskih izvoznih primjera. Novonastala Irska craft scena istražuje mogućnosti gorčih verzija tradicionalnih primjera. Naposljetku, postoje i određeni komercijalni primjeri koji zvuče irski, ali u svojoj biti spadaju u međunarodne jantarne lagere zbog slatkastog okusa i malo gorčine. Ovaj vodič opisuje tradicionalne irske primjere i pomalo se dotiče irskih izvoznih verzija te modernih irskih craft verzija.
Povijest: Iako Irska ima dugu povijest proizvodnje ale piva, moderni irski crveni ale kao stil je u biti adaptacija ili interpretacija popularnog engleskog bittera s manje hmelja i malo prženog žita za boju i suhoću. Otkako je ponovo otkriven kao stil među craft pivarima u Irskoj, postao je sastavni dio proizvodnje većine pivovara, skupa s pale aleom i stoutom.
Karakteristični sastojci: U načelu sadrži malo prženog ječma ili crnog slada koji daju crvenkastu boju i suhi, prženi završni okus. Svijetli bazni slad. U povijesti se karamelni slad uvozio i bio je skuplji, pa ga nisu sve pivovare koristile.
Usporedba stila: Ovo je irski ekvivalent engleskom bitteru s manje gorčine i hmelja koji završava suho zbog prženog ječma. Većeg je stupnja prevrelosti te ima manje okusa karamele i lakše tijelo od škotskih ale piva jednake jačine.
Bitna statistika:
OG: 1.036 – 1.046
IBU: 18 – 28
FG: 1.010 – 1.014
SRM: 9 – 14
ABV: 3.8 – 5.0%
Komercijalni primjeri: Caffrey's Irish Ale, Franciscan Well Rebel Red, Kilkenny Irish Beer, O'Hara's Irish Red Ale, Porterhouse Red Ale, Samuel Adams Irish Red, Smithwick's Irish Ale
15B. Irski Stout | Irish Stout
Ukupan dojam: Crno pivo izraženog prženog okusa koji često podsjeća na kavu. Balans može varirati od dosta ujednačenog do prilično gorkog, pa stoga balansirane verzije imaju malo sladne slatkoće dok su gorke verzije prilično suhe. Točene verzije tipično su kremaste zbog dušika, ali flaširane verzije nemaju takav karakter. Prženi okus može biti suh i podsjećati na kavu, a donekle i na čokoladu.
Aroma: Umjerena kavasta aroma obično dominira, a može imati i blage sekundarne note tamne čokolade, kakaa i/ili prženog žita. Esteri su srednje slabi ili ih uopće nema. Aroma hmelja je slaba ili je nema, može biti zemljasta ili cvjetna, ali obično se ne može osjetiti.
Izgled: Potpuno crne do duboke smeđe boje s odsjajem boje granata. Prema Guinnessu, ''Guinness pivo može izgledati crno, ali zapravo ima vrlo tamnu nijansu boje rubina''. Neprozirno. Kada se toči pomoću dušika ima karakterističnu gustu, kremastu, dugotrajnu preplanulu do smeđu pjenu, ali ne očekujte tako čvrstu, kremastu pjenu kod flaširanih verzija.
Okus: Umjeren okus prženog žita ili slada uz srednje izraženu do snažnu hmeljnu gorčinu. Završni okus može varirati od suhog i kavastog do umjereno balansiranog s dodirom karamele ili sladne slatkoće. Obično ima kavaste okuse, ali može imati i karakter gorko-slatke čokolade ili karakter čokoladi bez šećera koji traje do završnog okusa. Balansirajući faktor može uključivati ponešto kremastih okusa, srednje slabih voćnih okusa (koji mogu i izostati) i srednje izražen okus, često zemljastog, hmelja (koji također može izostati). Gorčina donekle varira kao i prženi karakter i suhoća završnog okusa, pa u ovom slučaju pivarima treba dopustiti određenu slobodu interpretacije.
Punoća: Srednje laganog do srednje punog tijela s donekle kremastim karakterom (pogotovo kad se toči pomoću dušika). Slabo do umjereno karbonizirano. Ovo pivo je nevjerojatno uglađeno s obzirom na snažnu hmeljnu gorčinu i značajan udio tamnog žita. Može imati blagu trpkost od prženog žita, ali grubi okusi su nepoželjni.
Komentari: Kad bi pivovara imala stout i porter u ponudi, stout je uvijek bio jače pivo (izvorno se zvao ''stout porter''). Moderne verzije proizvode se s manjom početnom gustoćom te više nisu nužno jače od portera. Danas se tipično poslužuju na točionicima, dok su flaširane verzije obično tipično proizvedene s većom OG i obično nose naziv extra stout. Postoje različite verzije, ovisno u kojoj se irskoj regiji proizvode, po čemu je stil sličan raznolikosti engleskih bittera. Stout piva dublinskog tipa sadrže prženi ječam, gorča su i suša. Stout kakav se proizvodi u Corku je slađi, nije toliko gorak, a za njegov okus je zaslužan čokoladni i specijalni slad. Komercijalni primjeri ovog stila gotovo uvijek se toče pomoću dušika. Ne očekujte kod flaširanih verzija tako punu, kremastu teksturu ili vrlo dugotrajnu pjenu koja se tradicionalno povezuje s dušikom.
Povijest: Stil se razvio kroz pokušaj stjecanja dodatnog kapitala na uspjehu londonskih portera, ali je u početku imao punije, više kremasto i snažnije (''stout'') tijelo i jačinu. Guinness je 1799. godine proizvodio samo porter kojem je 1810. pridružio ''jaču (''stouter'') verziju portera''. Irski se stout odvojio od londonskog single stouta (ili naprosto portera) krajem 19. stoljeća zbog naglašenije upotrebe tamnijeg slada. Guinness je među prvima počeo koristiti crni slad za porter i stout u 20-tim godinama 19. stoljeća. Nakon 2. Svjetskog rata, Guinness je počeo koristiti prženi ječam, dok su londonske pivovare nastavile upotrebljavati smeđi slad. Guinness je od 50-tih godina počeo koristiti ječmene pahuljice što je dovelo do znatno većeg stupnja prevrelosti. 1959. godine lansiran je Guinness Draught kao brend. Draught limenke i boce razvijene su krajem 80-tih i 90-tih godina.
Karakteristični sastojci: Guinness sadrži prženi ječam, ječmene pahuljice i svijetli slad, ali druge pivovare ne koriste nužno prženi ječam već ga zamjenjuju čokoladnim ili nekim drugim tamnim i specijalnim sladom. Bez obzira na korištenu kombinaciju slada ili ostalih žitarica, krajnji proizvod trebao bi biti crne boje. Stout kakav se proizvodi u Corku vjerojatno je sličniji povijesnom stoutu londonskog tipa zbog sladnog sastava u kojem ne dominira prženi ječam.
Usporedba stila: Slabije je od irskog extra stouta, ali ima slične okuse. Tamnije je boje (crne) od engleskog portera (smeđe).
Bitna statistika:
OG: 1.036 – 1.044
IBU: 25 – 45
FG: 1.007 – 1.011
SRM: 25 – 40
ABV: 4.0 – 4.5%
Komercijalni primjeri: Beamish Irish Stout, Guinnes Draught, Harpoon Boston Irish Stout, Murphy's Irish Stout, O'Hara's Irish Stout, Porterhouse Wrasslers 4X
15C. Irski Extra Stout | Irish Extra Stout
Ukupan dojam: Crno pivo punijeg tijela s izraženim prženim okusom koji često podsjeća na kavu ili tamnu čokoladu uz ponešto sladne kompleksnosti. Balans varira od umjereno gorkoslatkog do gorkog, tako da balansiranije verzije imaju bogatiji sladni profil do umjerenog intenziteta, dok su gorče verzije prilično suhe.
Aroma: Umjerene do umjereno snažne kavaste arome koje često prate sekundarne note tamne čokolade, kakaa, keksa, vanilije i/ili prženog žita. Esteri su srednje slabi ili ih nema. Aroma hmelja je slaba ili je nema, može biti blago zemljasta ili pikantna, ali obično se ne može osjetiti. Slad i prženi karakter dominiraju aromom.
Izgled: Potpuno crne boje. Neprozirno. Karakteristična je gusta, kremasta, preplanula pjena.
Okus: Umjeren do umjereno snažan okus tamnog, prženog žita ili slada sa srednje izraženom do srednje snažnom hmeljnom gorčinom. Završni okus može biti suh i podsjećati na kavu ili umjereno balansiran s karamelnom ili sladnom slatkoćom umjerenog intenziteta. Tipični su okusi pržene kave, ali također je učestao i karakter tamne čokolade koji se proteže do završnog okusa. Često su prisutni pozadinski okusi Moka kave, keksa ili vanilije koji daju na kompleksnosti. Voćni okusi su srednje slabi ili ih nema. Okus hmelja je srednje izražen ili ga uopće nema (često je zemljastog ili pikantnog karaktera). Intenzitet gorčine donekle varira, kao i prženi karakter te suhoća završnog okusa, stoga dozvolite pivarima određenu slobodu interpretacije.
Punoća: Srednje punog do punog tijela i donekle kremastog karaktera. Umjereno karbonizirano. Vrlo uglađenog profila. Može imati blagu trpkoću od prženog žita, ali grubi okusi nisu poželjni. Može imati blagu toplinu od alkohola.
Komentari: Tradicionalno se puni u boce. Konzumenti očekuju da stout uvijek bude crne boje, a jednako tako očekuju da se osjeti i intenzitet okusa prženog žita. Ne proizvode sve pivovare suhu, prženu verziju tipičnu za Guinness; balansiranija i čokoladna verzija jednako je prihvatljiva.
Povijest: Ima iste korijene kao i irski stout, ali radi se o jačem pivu. Guinness Extra Stout (Extra Superior Porter, kasnije preimenovan u Double Stout) prvi put je proizveden 1821. godine i uglavnom se punio u boce. Guinness ga opisuje kao ''pivo punijeg tijela s dubljom, karakterističnom prženom gorčinom i bogatom, zrelom teksturom. Od svih danas dostupnih tipova Guinnessa, ovo pivo je najbliže porteru kakvog je izvorno proizvodio Arthur Guinness''. Imajte na umu da Guinness Extra Stout u moderno vrijeme ima različitu jačinu u različitim regijama; europska verzija ima oko 4.2% alkohola i odgovara stilu irskog stouta. Karakteristični sastojci: Slični su sastojcima irskog stouta.
Usporedba stila: Otprilike je između irskog stouta i foreign extra stouta što se jačine i intenziteta okusa tiče i sličnog je balansa. Ima više tijela, bogatije je, a često ima i kompleksniji sladni profil od irskog stouta. Crne je boje, nije smeđe poput potera.
Bitna statistika:
OG: 1.052 – 1.062
IBU: 35 – 50
FG: 1.010 – 1.014
SRM: 25 – 40
ABV: 5.5 – 6.5%
Komercijalni primjeri: Guinness Extra Stout (US verzija), O'Hara's Leann Folláin, Sheaf Stout
